Niko Kralj, nepoznati poznati  dizajner

autor Niko Kralj
napisale Barbara Predan, Špela Šubic

PDF Download: Klikni ovdje.
 

Uvijek kad govorimo o industrijskom dizajnu, govorimo zapravo o našoj materijalnoj kulturi s kojom se svakodnevno susrećemo i možemo je u nizu slučajeva identificirati. Govorimo naime o onom najopipljivijem elementu materijalne kulture koji izgrađuje našu okolinu, a istovremeno ga, jer se prividno podrazumijeva, najčešće previđamo.

 

Kada danas pomislimo na Nika Kralja, mislimo na njegovu najpoznatiju stolicu Rex. Pri tom previđamo da je to bio nadasve plodan autor i jedan od pionira industrijskog dizajna u Sloveniji. Arhitekt i industrijski dizajner Niko Kralj sudjelovao je u stvaranju naše materijalne kulture tijekom gotovo cijele druge polovine dvadesetog stoljeća.

 

Za njegov je profesionalni put bila važna činjenica da je njegov otac bio stolar te da je veliki dio djetinjstva proveo u stolarskoj radionici. Na studiju arhitekture su mu profesori bili Edvard Ravnikar i Edo Mihevc, kod kojeg je 1952. godine i diplomirao s temom razvoja namještaja za sjedenje. Još prije diplome bio je pozvan na praksu u tvornicu Stol Kamnik, a ubrzo se ta suradnja pretvorila u redovni radni odnos. U tvornici je osnovao i do 1960. godine vodio prvi razvojni odjel za dizajn u nekadašnjoj Jugoslaviji. Nakon 1960. surađivao je honorarno s tvornicom, a istovremeno je bio postavljen za predavača na novoosnovanom studijskom smjeru B Fakulteta arhitekture, građevinarstva i geodezije u Ljubljani. Godine 1966. je na fakultetu postao predstojnik Instituta za industrijsko oblikovanje. Tu se bavio nastavom, istraživanjem i projektiranjem vezanim uz drvnu industriju.

 

Sudjelovao je na brojnim međunarodnim natječajima na kojima je redovno dobivao najviše nagrade. Spomenimo samo najvažnije: srebrna medalja na natječaju za XI Triennale internazionale d’arte decorativa moderna dell’architettura e della modellazione industriale u Milanu te zlatna medalja na istom natječaju 1973. godine, tri glavne nagrade na natječaju Mostra Selletiva e Concorso Internazionale del Mobile 57 u Cantùu i četiri medalje 1960. i 1961. godine na natječajima inovacije u Bruxellesu. Po više mjeseci boravio je zbog usavršavanja u Švedskoj i SAD, a kao stručni savjetnik UN-a djelovao je u Izraelu i Sierra Leoneu.

 

Njegov opus sadrži projektantski i teorijski dio. Niko Kralj bio je iznimno plodan pisac u području industrijskog oblikovanja. Važno je promatrati njegov publicistički rad u odnosu s praksom. Naime, zajedno tvore cjelovitost Kraljeva dizajna te nam istovremeno otkrivaju manje poznate aspekte njegovih promišljanja. Unutar njegova djelovanja treba istaknuti dva ključna područja – evoluciju i mutaciju u dizajnu te predviđanja. Kod prve teme riječ je o terminima s područja biologije prenesenima na područje materijalne kulture, dizajna. Kako Kralj ističe, oslanjajući se na Sullivanovu maksimu prirodnog zakona, evolucija je rašireniji oblik, naime i danas se još uvijek većina proizvoda oko nas temelji na arhetipskim oblicima od prije više tisuća godina. Druga teza je upravo dijametralno suprotna – mutacija, lomovi, preskoci, invencije. Sve te lomove nije moguće predviđati unaprijed, ali kad se jednom dogode, utječu na daljnji razvoj i prouzrokuju društvene promjene. I jedno i drugo su aspekti dizajna. Samo što su mutacije, dakle prave inovacije, daleko rjeđe nego što smo skloni priznati. Međutim evolucijski dizajn unatoč tome nije nimalo lošiji tako dugo dok znamo što poboljšavamo, rješavamo, a opiremo se novom zbog novoga, dizajnu samo zbog dizajna.

 

Veliki sklop Kraljeve publicistike bavi se predviđanjima. Bio je naime vrlo svjestan činjenice da kao dizajner mora gledati isto tako unazad kao i unaprijed. Gledanjem unazad postajemo svjesni kako stojimo na ramenima prošlosti. Istovremeno ne smijemo previdjeti da je dizajn struka koja danas radi za sutra. U tom smislu Kralj u brojnim tekstovima lucidno razmišlja o razvoju i načinima stanovanja koja će društvo karakterizirati za 10 ili 15 godina.

 

Već je od svoga prvog zaposlenja u tvornici Stol Kralj neprestano gledao prema budućnosti. Baš pri svakom pojedinom oblikovanju vidio je pred sobom korisnika kojem je tijekom razvoja htio ponuditi kvalitetno dizajnirane proizvode po povoljnoj cijeni. Pri tom je bio prvi industrijski dizajner u Jugoslaviji koji je u jednoj tvornici uspostavio razvojni odjel za dizajn, a istovremeno je već u prvoj godini svog djelovanja zacrtao put svojoj najpoznatijoj stolici, danas najčuvenijoj slovenskoj dizajnerskoj ikoni – stolici Rex. No, važno je istaknuti i stolicu Lupina, jednu od najviše upotrebljavanih stolica velike trajnosti, koja se još i danas koristi u različitim javnim prostorima. Slično kao što je s Kraljevim stolicama i brojnim varijantama uredskog namještaja, u našem je sjećanju ostao i namještaj iz sedamdesetih godina. Nailazili smo na tu opremu takoreći u svakom domu. Sustava namještaja Savinja, Javor, Dota i druge smo u toj mjeri podrazumijevali da nismo ni razmišljali o sustavima koji su bili razvijani uz naročitu brižljivost posebno svaki za sebe.

 

Nedvojbena je činjenica da je u Sloveniji Niko Kralj zbog stolica Rex jedan od rijetkih opće prepoznatljivih dizajnera, a istovremeno je autor mnoštva ‘anonimnih’ kvalitetnih proizvoda koje svakodnevno koristimo (ili smo ih koristili), a da nikada nismo znali tko je njihov autor. Sada imamo priliku da ime i proizvod povežemo u cjelinu.