Postoje riječi i nazivi koji sami po sebi imaju neku punoću, prepoznatljivost, pamtljivost i značaj; samim time postaju zahvalan označitelj onog što predstavljaju. Moje kriterije definirane prethodnom izjavom u potpunosti zadovoljava ime DIORALOP, koje označava dizajnerski dvojac iza kojeg stoje modna dizajnerica Andreja Bistričić i buduća arhitektica Maja Merlić.
Domaćoj publici upoznatoj s modnom scenom ova riječ predstavlja jednu kreativnu kolaboraciju, koja pomno i potentno gradi jedinstven opus čiji dosezi i kontekst znatno nadilaze potrošnost, površnost i banalnost nečeg što se danas u širem medijskom kontekstu naziva hrvatskom modnom scenom. Nasuprot onima pretjerano upoznatima, moj prosudbeni pedigre baš u toj sferi domaće kreativne produkcije teško da postoji; sveden je na ulogu pasivnog promatrača koji isključivo promatra. No upravo promatranje, bez proučavanja i angažiranijeg analiziranja, prvi je korak ka kasnijim spoznajama i zaključcima koji konačno vode do stvaranja iskrene prosudbe. Ponavljanje riječi promatranje ovdje je namjerno iskorišteno, jer upravo promatranje, unatoč pasivnosti prirode ove riječi i radnje, jest dio nastanka radova i načina izrade kolekcija dvojca DIORALOP. Njihov proces kreacije i stvaranja esencije branda započinje destrukcijom, točnije eksperimentalnim, namjernim i potaknutim reakcijama nad polaroid-fotografijama ispucanim u prazno. U onom kratkom periodu nakon što je polaroid-fotografija snimljena, točnije kada je emulzija izložena svjetlosti, kemikalije koje je čine su potaknute i proces razvijanja fotografije i dobivanja konačne slike je započeo. To sekundama mjerljivo vrijeme, kada se fotografija razvija i fiksira, jest prilika za reakciju, pomak, izmjenu, provokaciju i bilo kakvo utjecanje na ovaj uobičajeni kemijski proces. Upravo ovaj kratki vremenski interval i sve ono što je unutar njega moguće, početak su razvoja ideje i teme koje se u konačnici ogledaju u majicama, haljinama, tunikama, hlačama ili odijelima branda DIORALOP. Paljenje, gužvanje, izlaganje toplini, hladnoći i jačoj svjetlosti, samo su dio možebitnih reakcija koje autorice primjenjuju na netom okinute polaroide, uzrokujući nepredvidive kolorite, vizualne modulacije i likovne eksperimente. Postavlja se pitanje: gdje je tu promatranje? Odgovor je u eksperimentalnosti nastanka, u konstantnom istraživanju novih načina i radnji koje autorice primjenjuju, gdje isključivo promatraju i istražuju reakcije kemikalija, propituju nepoznato, čekaju rezultate, ni na koji način usmjeravajući niti ciljano stvarajući pattern, oblik ili formu(lu). Sve što se u konačnim formama dogodi spontano, samo od sebe, slučajno i nenadano, predodređena je materija za daljnje korake. Oblici koji se kroz ovakav proces na polaroidima dogode skeniranjem, translatirani su u digitaliju i finalizirani kroz apstraktne printove aplicirane na tkanine. Tako nastaje materijal za formiranje njihovih nosivih i pomalo androginih odjevnih elemenata, skrojenih formi iz kolekcija koje DIORALOP produciraju već sedam sezona.
Sada se vratimo na ime DIORALOP. Ova riječ od osam slova, sa svoja prva četiri slova koja u modi označuju jedno od najvažnijih modnih imena svih vremena, britko koketira sa samim vrhom industrije u kojoj postoji. Istovremeno riječ DIORALOP slama jezik, zbunjuje, uzbudljivo postavlja lingvističku neizvjesnost engleskog izgovora, skrivajući rješenje odluke pri odabiru ovakvog imena u jednostavnosti – naopakom pisanju riječi polaroid. Osim jasnog komuniciranja osnovnog gradivnog elementa, bazične materije krive za opus i kolekciju branda DIORALOP, naopaki odabir imena može sugerirati i korake stvaranja, gdje autorice, umjesto željenog, predodređenog, kontroliranog i definiranog koncepta nastanka radova, proces kreiranja započinju s neočekivanim, novim i iznenađujućim, insinuirajući obrnutost.
Dok govore o svojem načinu rada i triggerima koji ih kreativno potiču, Bistričić i Merlić naglašavaju kako za njih inspiracija ne treba imati razloge te može biti uzrokovana nekim potenciranim izvorima koji smiju biti daleki, možda i nejasni čak i njima samima. Ovakvim objašnjenjem procesualnosti nastanaka njihovih odjevnih predmeta, autorice ističu kako tako sami postajemo promatrači vlastitog oblika stvaranja, dizajnerskog procesa i nastanka radova te dozvoljavamo da nas vlastita tvorevina iznenadi. To konačnom rezultatu daje neizbježnu dozu neočekivanosti i, u duhu opuštenosti pristupa radu kao ispunjenju osobnih želja, važnu dozu zabave. Rubnost prethodnih praksi ovih dviju autorica, Andrejine ženstvenije i gotovo uvijek monokromatske modno-dizajnerske karijere i Majinog arhitektonskog obrazovanja te minimalističkih nazora i preferencija, uz navedene zadatosti medija koji čini njihov rad, kroz ovu suradnju rezultira posebnim, osebujnim, dinamičnim, konceptualno donekle unificiranim, ali vjerujem nikada dosadnim modnim izričajem. Vlastitu multidisciplinarnost i nadopunjavanje kreativnog tijeka stvaranja autorice prakticiraju i kroz angažirane kolaboracije s nizom autora, gdje jasno daju do znanja kako ih modna isključivost, bez eksperimentalnosti i proučavanja bliskih praksi i novih mogućnosti, uopće ne zanima. Njihova suradnja s dizajnerskim kolektivom Manufakturist istraživala je preklapanje mode i produkt dizajna, suživot predmeta, odjeće i prostora kroz projekt Behide. Interijersko nadopunjavanje njihove nedavno otvorene male trgovine u staroj Vlaškoj koju je projektirala Maja Merlić, uspješno je postignuto suradnjom s brandom dva tri, dvojcem čiji su se industrijski objekti mimikrirali u simplificiran prostor betonskih zidova i razgranate loftovske rasvjete, kojim ipak najviše dominiraju raspadnuti polaroidski printovi na ovješenoj odjeći.
Ciljana kolaborativnost mladog dizajnerskog dvojca DIORALOP najevidentnija je u konstantom angažmanu fotografkinje Sanje Bistričić, koja je postala neizbježan čimbenik stvaranja njihovog vizualnog identiteta. Jednako mlada fotografkinja svojim je originalnim, atmosferski analognim i znatno predtrendovskim fotografijama DIORALOPU pomogla izgraditi etabliran, promišljen, drugačiji i vizualno unikatan karakter, koji ih uspješno plasira u izvanstandardnu priču one naše domaće modne scene.