Herman Bollé - Graditelj hrvatske metropole

 

07/04/2015

U Muzeju za umjetnost i obrt, 17. travnja 2015. otvara se izložba posvećena Hermanu Bolléu.

Konferencija za novinare održat će se u utorak, u 12 sati u atriju Muzeja za umjetnost i obrt, a tom prilikom o izložbi će govoriti ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt prof. Miroslav Gašparović, autor izložbe dr. sc. Dragan Damjanović, direktor Koncertne direkcije Zagreb prof. Josip Nalis, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba mr. sc. Martina Bienenfeld te predstavnici Ministarstva kulture i Grada Zagreba.

Evo što o izložbi kaže njen autor, dr. sc. Dragan Damjanović:

U povodu 135. obljetnice svoga utemeljenja i 170. godina od rođenja Hermana Bolléa (Köln, 1845. – Zagreb, 1926.) Muzej za umjetnost i obrt organizira izložbu o ovome arhitektu koji je ostavio izuzetno dubok trag u povijesti hrvatske arhitekture i umjetničkog obrta.

Herman Bollé rođen je i formirao se u Kölnu, gradu koji u povijesti arhitekture 19. stoljeća zauzima ključno mjesto zbog megalomanskog projekta završavanja tamošnje gotičke katedrale. Sedam je godina (1872.-1879.) živio i radio u Beču u vremenu najintenzivnije izgradnje Ringa, nakon čega se seli u Zagreb prenoseći iz ovih srednjoeuropskih centara najsvježije ideje visokoga historicizma.

Bolléova su djela slobodno se može reći estetizirala Zagreb kraja 19. stoljeća i snažno utjecala na oblikovanje njegova srednjoeuropskog identiteta. Hrvatska je arhitektura njemu zahvaljujući uhvatila u cijelosti korak sa zbivanjima u glavnim prijestolnicama europske umjetnosti.

Dok je velik dio povjesničara umjetnosti prve polovine i sredine 20. stoljeća imao vrlo negativan stav prema Bolléu arhitektonska ga je struka cijelo vrijeme cijenila u daleko većoj mjeri, ponajprije zbog tehničkih znanja koja je posjedovao i prenio svojim učenicima kako putem važnih realizacija tako i na Graditeljskoj škola koja je djelovala u sklopu Obrtne škole. Upravo je ova institucija jezgra budućega visokoškolskog arhitektonskog obrazovanja u Hrvatskoj. Na njoj će stasati brojni ključni predstavnici hrvatske moderne poput Vjekoslava Bastla, Viktora Kovačića, Stjepana Podhorskoga i mnogih drugih.

Opus Hermana Bolléa zasigurno ima pojedine kontroverzne elemente, ponajprije na polju restauriranja spomenika, no u jednakoj mjeri kao i opusi tadašnjih velikana europske arhitekture kao što su Eugène Emmanuel Viollet–le-Duc ili Friedrich von Schmidt. Iako je, međutim, restauracijama uništen dio slojevitosti brojnih građevina, paralelno su stvorene nove vrijednosti, izvedene rukama odreda domaćih obrtnika i umjetnika kojima je dana prilika da rade na prestižnim državnim narudžbama.

Istinski arhitektonski talent i izuzetne crtačke sposobnosti koje je posjedovao na izložbi u Muzeju za umjetnost i obrt bit će predstavljeni putem brojnih projekata i idejnih skica sačuvanih u raznim hrvatskim arhivima, ponajprije Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu i Riznici zagrebačke katedrale. Radovi na restauriranju i opremanju zagrebačke katedrale, na restauriranju brojnih drugih građevina po Hrvatskoj, uloga koju je odigrao u izgradnji Zagreba, stilska raznolikost njegova stvaralaštva, osobni život i odnos prema politici tek su neki od segmenata Bolléova stvaralaštva s kojima će se posjetitelji izložbe moći upoznati.

Po prvi će puta biti prikazani i njegovi crteži sačuvani u obiteljskoj ostavštini nastali za putovanja po Njemačkoj i Italiji 1860-ih i 1870-ih. Rad ne unapređenju umjetničkog obrta predstavit će se kako putem brojnih projekata, tako i realizacija, od opreme sakralnih prostora (carsko prijestolje u grkokatoličkoj crkvi u Zagrebu, ripide i križ iz križevačke katedrale), do izložbenih cjelina poput sobe stolara Dragutina Turkovića izvedene za Milenijsku izložbu u Budimpešti 1896. u hrvatskom narodnom slogu.

Modernistička kritika vidjela je u Bolléovim djelima tek pretjerivanje s dekoracijom, katkada prozivanom i zbog njezina nenacionalnog karaktera. Postmoderna je počela cijeniti njegovu gradograditeljnu ulogu, osobito u načinu na koji je koncipirao Mirogoj. Danas sve više sazrijeva  objektivniji pogled na Bolléov opus koji prepoznaje jednako talentiranost ovoga arhitekta, ne zanemarujući pri tome i neumanjujući kontroverzne epizode njegova stvaralaštva.