HDLU: 32. Salon mladih i izložba Venientes

 

09/07/2014

U Domu hrvatskih likovnih umjetnika od 7. do 27. srpnja 2014. održava se 32. Salon mladih i izložba Venientes.

Natječaj za izlaganje za ovogodišnji Salon mladih, koji je pokrenuo različita pitanja, započeo je sa citatom velikoga Krleže, a  otvorenje Salona održano je sedmog srpnja, baš na Krležin rođendan, sretnom koincidencijom, kojoj možemo pripisivati različita mistična značenja. Salon ove godine predstavlja niz radova mladih umjetnika slikama, skulpturama, grafikama, ambijentima i videoradovima. Radovi su izabrani neopterećeni služenju trendovima i floskulom o nepostojanju ukusa.

Slike Grgura Akrapa u slikarski naglašenom tretmanu kao da prizore sa osobnim autorovim asocijacijama utiskuju u boju, a sličan, bogat pristup materiji, samo sa cijeđenjem značenja,  ima i Tanja Škrgatić, ističući bogatstvo mogućnosti slikarstva. Materičnost i igra formom, ali i procesom u kojemu umjetničko djelo, traje, propada fizički, ali i dobiva druge formalne karakteristike prisutni su i u radu Maka Melchera. Slikarsko tematiziranje intime vidimo u radu Valentine Supanz, koji podsjeća na ozračja Tennessee Williamsovog opusa, a u radu Renea Bachracha Krištofića uočavamo poetsku tematizaciju problema utopije. U svoj osobini svijet uvlači nas i Ivona Jurić, kao i Valerija Cerovec, u instalaciji nadahnutoj Proustom. Osobne memorije prisutne su u grafikama Dalije Finek, a kolektivne u radovima Martine Grlić. Crteži Ive Višošević, ili video Darie Žmak i Andree Knežević  bave se temama ženskog života, intime i rada. Treba istaknuti i pejzaže maje Bachler nordijskih, ibsenovsko – bergmanovskih  asocijacija, kao i mračnu sliku Nataše Vuković.

Slikarstvo na specifičan način shvaćaju i Josip Tirić, Vedran Urličić, Ivana Koren ili Domagoj Rogina, a ono što bi vrijedilo istaknuti kod svih radova na izložbi jeste da se zavaravaju kako je poruka u umjetnosti njezin razlog postojanja, odnosno, ne koriste svoj mediji kao alibiji podilaženja bilo kojim aktualnim površno- mislilačkim strujama. Skulpture Alane Kajfež posjeduju meditativne kvalitete, postavljaju pitanja samom svojom formom. Neku vrstu misticizma daje Vice Tomasović, a Maja Šimunović stvara „otoke“ kao minijaturnu instalaciju. Društveni komentar posjeduje i instalacija Vojina Hrastea i crtež Mirona Milića, dok Josipa Štefanec prikazuje eksploziju crnih platana,  u spoju minimalističkog ponavljanja iste forme i baroknog užitka osvajanja prostora.

Svojevrsni poetski pristup prisutan je u video radu Frana Makeka, a zanimljivo minimalno artikuliranje formalnih elemenata u radovima Krunoslava Dundovića. Ovi autori pokazuju kako je refleksija u umjetnosti nešto što se treba čitati višeznačno, a ne kao parola dana. Njima bi valjalo priključiti i Petra Bunića, Duju Medića i Mitra Matića, kao i Zdravka Horvata. Svi oni upisuju sebe u svoj proces rada, sam čin shvaćaju gotovo ritualno, ali ne zaustavljaju se na njemu, to jest čin nije sam sebi svrha, nego traže produkt.

Josipa Čeliković i Ina Ivandić u svome ambijentu podsjećaju na vrijednosti prirode koje dokona galerijska publika zaboravlja, a isto se može reći i za Vitra Drinkovića, koji izlaže gadget pomoću kojega osvještavamo disanje, nešto toliko svakodnevno, a istovremeno bitno. Naturalizam je prisutan i u Janka Petrovića, pa i Ivane Jurić, koja izlaže instalaciju iz svoga posljednjeg filma.

Film je bio inspiracija za svjetove koje slika Patricija Purgar, kao i za svekoliko stvaralaštvo Luke Hrgovića, koji podsjeća  kako su sanjke iz Građanina Kanea najbolji pokazatelj životnih i umjetničkih vrijednosti.

Duhovit pristup tradiciji na razini forme daje Luka Čačić, suvremenim problemima u arhitekturi Damir Sekulić, mogućnosti bijega Janko Ivčić (na konceptualan način). Posve anarhičan i bizarno duhovit  rad daje autor/ica pod pseudonimom Neumnoživi. Duhovitost je prisutna i u Mare Tute, ambicioznog Petra Popijača i, dakako,  Mire Župe koji izlaže svoje strip – crteže i skulpture.

Širina umjetničkog stvaralaštva i bogatstvo izričaja ono su što možete očekivati na ovogodišnjem Salonu mladih.  Katalog izložbe će izaći do kraja ove godine.

Izložba „Venientes“(hrv.“oni koji dolaze“) projekt je koji se realizira već 4. godinu zaredom sa ciljem predstavljanja ponajboljih radova iz godišnje produkcije Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Kao i proteklih godina, komisija sastavljena od profesora-predstavnika šest odsjeka Akademije prilikom završne izložbe odabrala je  radove koji će predstaviti ovogodišnje rezultate dvadesetak studenata slikarskog, kiparskog, grafičkog odsjeka, nastavničkog odsjeka kao i odsjeka za animirani film i nove medije.