Josip Vaništa: Rukovet

 

06/03/2014

U subotu, 8. ožujka 2014. u 12 sati, u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti otvara se izložba 'Rukovet' Josipa Vanište. Na izložbi će biti prikazani projekti, crteži, kolaži, edicije i ostala bogata dokumentacija iz šezdesetgodišnjeg opusa jednog od najstarijih živućih hrvatskih umjetnika. Autor likovnog postava izložbe je arhitekt Nenad Fabijanić, a na otvorenju će govoriti akademici Zvonko Kusić predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Tonko Maroević, autor teksta u katalogu. Izložbu će otvoriti ministrica kulture RH, Andrea Zlatar Violić. Izložba je otvorena do 8. travnja 2014.

---

Iz uvoda Borivoja Popovčaka - voditelja u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU:

... Od prvih crteža iz pedesetih godina prošlog stoljeća, kadrova, sublimnih geometrijskih struktura gradskih vizura, krajolika, pozitiv negativ odnosa grafitnih ploha i svjetla, gradacija intenziteta linije, osjeća se Vaniština sklonost ka reduciranju motiva i dokidanju odslika stvarnosti. Dok radove iz toga vremena percipiramo kao dijelove Vaništinih 'šetnji' i putopisa (Prolaz na Savskoj cesti, 1951., Otok Sv. Katarine, 1954., Ulica St. André des Arts, 1957.) ili osobne uspomene (Mrtvačnica, 1974.), recentni crteži nerijetko svojim škrtim likovnim jezikom odražavaju sadašnju tešku egzistencijalnu situaciju (Prazan tanjur, 2013.).

Kolaž kao likovna disciplina ima posebno mjesto unutar Vaniština opusa. Ove montaže slojevitih značenja, koje čitamo kao autorov vizualizirani tijek misli i razmišljanja, kreću se u rasponu od angažiranih poruka (Protiv rata, 1944.), autobiografskih momenata (Bolnica u Dubravi, 2012.), događaja vezanima za ličnosti svjetskih i domaćih likovnih i književnih krugova (André Derrain: Samedi/Raspeće, ?, Miroslav Krleža, 1981.), do Baudrillardova citata ili osobnih načela (Ne izlagati…, 2011.) što neumitno evociraju i uspostavljaju kontinuitet s razdobljem Gorgone. To plodno razdoblje Gorgone s kraja pedesetih i polovice šezdesetih godina prošlog stoljeća, aktivnost koje je promijenilo uvriježeno poimanje o slici na ovim prostorima. Ova avangardna grupa, kojoj je Vaništa jedan od osnivača, svojom je aktivnošću  dokinula značenje slike kao  objektivacije stvarnosti i promovirala neke vidove umjetnosti poput konceptualne umjetnosti, mail-arta i performancea. Vaništa je pokrenuo i časopis Gorgona, kojeg su pojedine brojeve realizirali su umjetnici svjetskog renomea poput Victora Vasarelyja, Dietera Rota i Harolda Pintera.

... Sastavni dio izložbe predstavlja izbor iz Vaništine bogate dokumentacije. Arhiv sadrži djeliće života naših poznatih umjetnika i pisaca s kojima se Vaništa družio, kao i dokumente iz osobnog života i umjetničkog djelovanja. Memorabilije poput Račićeve novčarke iz vremena njegova suicida 1908. u Parizu, Račićeva pisma ocu, pisma Lea Juneka, fotografije majke i rodnog Karlovca, njegov crtež Miroslava Krleže na odru, zapisi posvećeni učitelju Marinu Tartagliai, i Milanu Steineru, brojevi časopisa Gorgona itd., otkrivaju nam Josipa Vaništu kao sakupljača dokumenata, od kojih svaki ima za Vaništu osobno značenje, priču, čija slojevitost evocira jedno vrijeme koje za njega još uvijek traje.

Pozivnica, popis radova i uvodni tekstovi izložbe
www.hazu.hr