U srijedu, 2. svibnja 2018. godine, u 18h u Oris Kući arhitekture održat će se predavanje i prezentacija projekta Žnjan 3.0. Riječ je o prvonagrađenom projektu natječaja za izradu stručnih rješenja za područje Žnjanskog platoa i za kontaktne zone Trstenička uvala i Duilovo u Splitu. Projektne plakate moći ćete pogledati u Kući arhitekture do 12. svibnja 2018.

 

Autori:

Ivan Jurić, mag.ing.arh.   

Mirjana Radoš, mag.ing.arh.         

Marin Kaliterna, dipl.ing.arh.           

Luka Mužinić, mag.ing.arh.               

Arhitektonski biro Ante Kuzmanić

 

Suradnici:

Marijan Katić, 3d vizualizacije         

Ivona Maračić, mag.ing.agr. savjetnik za hortikulturu

 

O projektu:

 

Žnjanski plato prostorni je simbol tranzicijskog urbanizma. Nastanak platoa i njegov razvoj kroz vrijeme precizan su pokazatelj ad hoc rješenja, loših prostornih politika te neočekivanih iskoraka koje je moguće promatrati u 3 ključne faze:

 

Žnjan 1.0 – instant teritorij

Nastao za potrebe masovnog okupljanja (doček Pape) nakon čega se nije uspio nametnuti kao važni gradski resurs.

 

Žnjan 2.0 – stihijska aktivacija

Raskorak između nedostatka vizije i tržišnih zahtjeva rezultirale su uzurpacijom javnih prostora u svrhu profita. Dok je istodobno služio kao primjer sudbine prostora bez jasnih urbanističkih pravila, stvorila se kritična masa korisnika i potreba za ponovnim promišljanjem ukupnog identiteta prostora.

 

Žnjan 3.0 – prostorni i mentalni reset

Neočekivani preokret u kojem se dogodio prostorni reset (čišćenje platoa) obvezuje nas na temeljito preispitivanje o važnosti prostora u cjelokupnoj slici grada i potvrđivanje punog potencijala koji ovakav prazan plato na obali nudi.

 

Gradske praznine

Javni prostori osnovni su alati u promišljanju urbanog planiranja. Marjan, Poljud i Turska kula jedini su konkretni odmori od gradnje i svi su locirani u zapadnom dijelu grada te dijelom topografski opterećeni za prihvat različitih sadržaja i veće koncentracije ljudi. U tom smislu, raspored ugostiteljskih objekata unutar Žnjanskog platoa minorna je stavka u promišljanju ukupnog identiteta grada. U trenutnoj situaciji, kada povijesni centar (zbog ograničenih kapaciteta i sveprisutne turistifikacije) sve više gubi važnost za građane, stvara se potreba za formiranjem novog superjavnog centra grada - svojevrsne suvremene palače.

 

Zelena palača

Mapa grada jasno govori o disbalansu u količini i lokaciji zelenih površina unutar splitskog poluotoka. Plato Žnjana, svojom lokacijom i površinom ima kapacitet prihvatiti nužne javne i besplatne javne prostore grada. Istodobno, potrebno je raskrstiti s tradicijom gradnje nauštb slobodnih prostora grada. Suvremena zelena palača nudi odmor od vječne usporedbe staro vs. novo – zato nudimo pomirujuće rješenje - zelenilo kao gradbeni element, vegetacija je svima in! Tradicionalnost i suvremenost pomireni su u temi vrta - gradnja koja ne traži prihvaćanje kroz nostalgiju niti futurizam.

 

Turističko u javno

Priobalni plato Duilova prirodni je prostorni nastavak uređene priobalne šetnice. Zbog svoje obalne linije u vidu školjere, obala nije privedena svrsi i nije moguć jednostavan pristup moru. Takav karakter obale nudi osmišljavanje prostora Duilova kao urbanog waterfronta krcatog javnim sadržajima. Novostvoreni plato prihvatio bi veliki dio različitih sadržaja (edukativnih, kulturnih i sl.) koji nedostaju Splitu i koji se nepotrebno predviđaju unutar ili blizu povijesne jezgre grada čime se taj prostor dodatno zasićuje, a ostatak grada ostaje kao spavaonica lišena sadržajne dogradnje.

 

1. faza = 2. faza – imperativ negradnje

Ekonomska održivost izgradnje Žnjana ne smije se tražiti isključivo unutar granica zahvata. Povećanje gradnje na platou koja bi financirala ukupno uređenje platoa nije jedino rješenje. Ukupna potreba za izgradnjom te financijska opravdanost za zadržavanjem postojeće izgradnje unutar zone R2 kompenzira se dodavanjem prostora za izgradnju na prostoru istočno od Duilova.

 

Važnost plaže u gradu

Plaža unutar grada predstavlja rijedak benefit i komparativnu prednost Spita pred drugim gradovima na moru. Utoliko plažu kao prostorni resurs treba potencirati i prikazati kao izuzetnu priliku u okviru urbane i turističke ponude.