U utorak, 30. lipnja 2015. u 11 sati otvoren je Muzej Vučedolske kulture.

Na oko 1200 metara kvadratnih, u 19 prostorija bit će prikazani ne samo neposredni arheološki nalazi na jednom od najznačajnijem arheološkom lokalitetu u Europi, nego i prikaz rekonstrukcije vučedolske kulture kojoj se, ne bez razloga, pripisuje začetak kultura današnjih europskih naroda.

Na arheološkom lokalitetu Vučedol možemo pratiti razvoj civilizacija i kulture od prvih naseljavanja 6000. godina pr. Kr., rekonstruirati dnevni život i običaje kulturnih pojava u burno vrijeme doseljavanja prvih Indoeuropljana - badenske, kostolačke i vučedolske koju se najdetaljnije može rekonstruirati i kojoj je lokalitet odredio ime. Najintenzivniji rast i razvoj bilježi iza 3000 g. p. Kr. i u svom je vrhuncu pokrivala 14 današnjih europskih država – Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Italiju , Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju, a jedno je naselje registrirano i u istočnoj Grčkoj. 

Muzej vučedolske kulture temelj početak novog multifunkcionalnog projekta  - Arheološkog parka Vučedol - koji s jedne strane obuhvaća program sustavnih, interdisciplinarnih istraživanja arheološkog lokaliteta Vučedol, koji širi prostor Vučedola prezentira kao arheološko–povijesni, ali isto tako i kao turističko-ugostiteljski i športsko–rekreativni centar. 

O Muzeju vučedolske kulture pisali smo u Orisu 85, a cijeli članak možete pronaći ovdje.

Muzej vučedolske kulture
Arheološki lokalitet Vučedol, Vukovar
Stalni postav

Autori idejne koncepcije:
prof. dr. sc. Aleksandar Durman, voditelj arheoloških istraživanja Vučedola i voditelj Katedre za arheometriju i metodologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ružica Marić, prof. arheologije – ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar

Autori postava:
Prof. dr. sc. Aleksandar Durman
Mirela Hutinec, dipl. arheolog

Autor arhitektonskog rješenja:          
Radionica arhitekture d.o.o., Zagreb:
Prof. Goran Rako d.i.a.
Josip Sabolić, d.i.a.
Iva Pejić, d.i.a.
Mario Škarijot, d.i.a.

Autorica likovnog postava:
Vanja Ilić, d.i.a., Zagreb

Stručne konzultacije:
Prof. dr. sc. Marina Milićević Bradač, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Facijalne rekonstrukcije:
dr. sc. Fabio Cavalli, Accademia Jaufré Rudel, Trst

Antropološke analize:
dr. sc. Zdravka Hincak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Crteži arheološkog materijala:          
Krešimir Rončević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prijevod na engleski jezik:    
Prof. dr. sc. E Wayles Browne, Cornell University, SAD

Multimedia:                          
Design Studio D - Darko Puharić, Vinkovci

Vizualni identitet:                
Goran Raukar, Zagreb

Glazba:                                  
Stanko Juzbašić, Zagreb

Restauracija i rekonstrukcija arheoloških predmeta:
Josip Fluksi, Zagreb
Ana Pavešković-Burazer, Vukovar
Jesenka Ricl, Osijek
Restauratorska radionica Arheološkog muzeja u Zagrebu

Muzejska građa posuđena iz muzeja:
Arheološki muzej u Zagrebu
Gradski muzej Vinkovci
Gradski muzej Vukovar

Foto-dokumentarna građa ustupljena iz muzeja:
Muzej i galerija grada Podgorice, Crna Gora
Muzej Slavonije Osijek
Narodni muzej u Ljubljani, Slovenija
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Rekonstrukcije:
kola i pleteni namještaj – Močvarni hrast, Zagreb – Darko Franjić
kuća – Akademija blata, Zmajevac – Vladimir Škrobo
metalurške peći – Robert Hutinec, Vukovar
monoksil – Arheološka ljetna škola 2008., Ivan Matković – Lasta, Bogdanovci
odjeća – Etnamaar, Zagreb – Andrijana Subotić Pjajčik
obuća – Cipele Zvonko, Zagreb –  Zvonko i Zlatko Škalin
tkalački stan – Tena Karavidović, Osijek

Preparacija jelena:
Veterinarski fakultet u Zagrebu – Zvonimir Budinšćak, Nenad Konosić

Akvarij / dunavske ribe:
Poljoprivredni fakultet u Osijeku – dr. sc. Dinko Jelkić, prof. dr. sc. Anđelko Opačak

Suradnici na postavu:
Božana Gelo Nikolić
Gorana Kušić
Zlatko Martić
Antonio Raspudić
dr. sc. Danijela Roksandić

Izvođači:
ING-GRAD, Zagreb
Monte – mont, Osijek

Oprema:
Primat RD    
Promondis
AVC