Predstavljanje knjige Zlatka Karača i Alena Žunića o islamskoj arhitekturi
12/03/2019
Zlatko Karač, Alen Žunić
Islamska arhitektura i umjetnost u Hrvatskoj – osmanska i suvremena baština
U četvrtak, 14. ožujka 2019. u 19 sati u Oris Kući arhitekture održat će se predstavljanje knjige Islamska arhitektura i umjetnost u Hrvatskoj – osmanska i suvremena baština arhitekata Zlatka Karača i Alena Žunića. Knjigu objavljenu u suradnji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i UPI2M BOOKS, uz predavanje autora prezentirat će recenzent akademik Mladen Obad Šćitaroci.
U knjizi je obrađena gotovo nepoznata, a vrlo vrijedna islamska baština u Hrvatskoj koju su autori cjelovito istražili i interpretirali, kako u povijesnome sloju osmanskih spomenika 16. i 17. st., tako i u sloju moderne i suvremene islamske arhitekture 20. i 21. st. Razlozi nepoznavanja i neafirmiranosti islamske baštine u Hrvatskoj posljedica su sustavnih i temeljitih razaranja turskih spomenika još u prvim godinama kršćanske reconquiste krajem 17. st. te ideoloških i vjerskih antagonizama u prošlosti koji su rezultirali zatiranjem preostalih materijalnih ostataka, ali i potiskivanja svijesti o tome da je veliki dio našeg ozemlja više od stoljeća i pol pripadao svijetu islamske civilizacije, kulture i umjetnosti. Hrvatska je prostor najzapadnijeg rasprostiranja osmansko-islamske baštine u Europi, ujedno i područje istovremenog dodira, ponekad i preklapanja, islamske likovnosti sa zapadnom renesansom 's druge strane granice'. Ta činjenica ovu tematiku čini međunarodno relevantnom i zanimljivom u europskome kontekstu, pa je uložen napor da se monografiju u punom opsegu priredi dvojezično – u hrvatsko-engleskom slogu. Istraživanjem sloja modernih i suvremenih džamija u Hrvatskoj reafirmiran je niz nepoznatih projekata relevantnih autora moderne (poput S. Planića, Z. Požgaja, O. Mujadžića, J. Neidhardta, V. Richtera, S. Sekulić-Gvozdanović, Dž. Čelića, M. Gološa, I. Prtenjaka, B. Vinceka, E. Polleti-Kopešić) te su valorizirane recentne realizacije i natječajna rješenja novih islamskih centara (D. Džamonje, D. Vlahovića i B. Vučinovića, F. Muzurovića i D. Raosa, G. Rake, D. Matekovića i dr.). Kao inovativni metodološki ekskurs ističe se treća cjelina knjige gdje se na temelju prethodno razvijenoga istraživačkog modela elaborira proces osmanska urbanizacija Vukovara kao case study univerzalno primjenjiv i na druge hrvatske gradove koji su tijekom povijesti bili pod turskom vladavinom.
Knjiga je rezultat gotovo desetgodišnjeg istraživanja (terenskog, arhivskog, bibliografskog), pri čemu je originalni doprinos autora, uz ostalo, vidljiv i u razvoju znanstvene metode obrade građe promatrane uvijek sintezno, no u simultanome dijakronijskom, topografskom i tipološkom sagledavanju unutar kultuloškoga konteksta vremena, te osobito u formuliranju univerzalnog modela interpretacije osmanske urbanizacije naših prostora. Istraživanje je provedeno na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u okviru znanstvenog projekta Heritage Urbanism voditelja akademika Mladena Obada Šćitarocija.
Knjiga je odmah po objavi polučila međunarodni uspjeh osvojivši Nagradu Ranko Radović za najbolje teorijsko djelo o arhitekturi i gradu u 2018. godini.
IZVATCI IZ RECENZIJA
„Ovo je djelo vrijedan znanstveni doprinos u istraživanju gotovo nepoznatoga baštinskog sloja islamske arhitekture, urbanizma i umjetnosti u našemu kulturnom pejsažu. Tema je međunarodno relevantna jer je upravo Hrvatska područje najzapadnijega širenja povijesne osmanske baštine u Europi te prostor dodira i prožimanja dvaju različitih kulturnih i religijskih krugova Istoka i Zapada.
U ovoj domeni autori gotovo da i nemaju prethodnika jer je dosad bilo publicirano tek nekoliko popularnih priloga sadržajno bliskih temi knjige, no sveobuhvatnoga djela o islamskom naslijeđu na našem tlu nismo imali. Uravnotežena kombinacija arhitektonskog i historiografskog pristupa glavna je odlika ove metodološki uzorno pripremljene monografije...“
AKADEMIK PROF. DR. SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI, DIPL. ING. ARH.
[HAZU; Arhitektonski fakultet, Zagreb]
„Po originalnom odabiru teme, sadržajnoj punini i pouzdanome znanstvenom postupku istraživanja ova je knjiga važan doprinos povijesti hrvatske arhitekture i umjetnosti, što će s korpusom slabo poznatih primjera orijentalne baštine naš kulturni milje pozicionirati kao zanimljivo područje preklapanja i interakcija između likovnosti kršćanskoga i islamskoga svijeta.
Uz povijesne spomenike osmanskoga doba, u monografiji je temeljito i sveobuhvatno elaborirana i dosad neafirmirana tema novoga sloja moderne i suvremene islamske arhitekture 20. i 21. stoljeća, s autorski relevantnim djelima naših vrsnih arhitekata i umjetnika, uključujući i posve nepoznate velike projekte džamija za zemlje arapskog svijeta...“
PROF. DR. SC. ZLATKO JURIĆ, DIPL. ING. ARH.
[Filozofski fakultet, Zagreb – Odsjek za povijest umjetnosti]
O AUTORIMA
Dr. sc. Zlatko Karač, mag. ing. arh., rođen je u Vukovaru 1961.; diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1987., gdje je i doktorirao na temi osmanskog urbanizma. Izvanredni je profesor na Katedri za urbanizam, znanstveni je savjetnik, član Vijeća doktorskog studija i prodekan za znanost AF u Zagrebu. Član je Senata Sveučilišta u Zagrebu i Vijeća tehničkog područja. Predavao je na Građevinskom i Šumarskom fakultetu, Tehničkom veleučilištu u Zagrebu te na nekoliko poslijediplomskih specijalističkih i doktorskih studija. Na Filozofskom je fakultetu, uz ostalo, utemeljio i vodi kolegij Islamska arhitektura i umjetnost. Bavi se urbanističkim i prostornim planiranjem, posebno konzervatorskom problematikom i zaštitom baštine te poviješću hrvatske arhitekture i urbanizma. Objavio je više od 500 znanstvenih, stručnih i popularizacijskih radova, među kojima su knjige, poglavlja u zbornicima i monografijama, enciklopedijski tekstovi, članci, priopćenja na znanstvenim skupovima i TV scenariji. Dobitnik je godišnje Državne nagrade za znanost 2012. te međunarodne nagrade Ranko Radović za teorijski doprinos arhitekturi 2016. i ponovno 2018. Bio je voditelj nakladništva AF, uredio je brojne udžbenike i knjige s područja arhitekture; glavni je i odgovorni urednik znanstvenog časopisa Prostor [WoS/SCOPUS indeksacije] i član uredništva restauratorskog časopisa Portal. Urednik je struke u Islamskom enciklopedijskom almanahu. Projekti su mu nagrađivani i otkupljeni na javnim natječajima; izlagao je na Zagrebačkom salonu, Godišnjoj izložbi ostvarenja hrvatskih arhitekata i dr. Aktivan je u nekoliko stručnih udruga (arhitekata, arheologa, povjesničara umjetnosti i konzervatora), ovlašteni je arhitekt HKA, bio je član Stručnog savjeta UHA-e, Hrvatskog vijeća za kulturna dobra pri Ministarstvu kulture, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Povjerenstava za ocjenu arhitektonskih projekata grada Zagreba i grada Vukovara.
Dr. sc. Alen Žunić, mag. ing. arh., rođen je u Zagrebu 1989.; na Arhitektonskom fakultetu (AF) Sveučilišta u Zagrebu preddiplomski studij završio 2011., diplomirao 2013. (oba stupnja s najvišim prosjekom i ocjenama summa cum laude), doktorirao 2016.; izabran je u zvanje znanstvenog suradnika i n. docenta na Katedri za urbanizam AF. Poslijediplomski magistarski studij History and Philosophy of Design završio je na GSD Harvard University 2013.-2015.; tijekom 2017.-2018. obavio je postdoktorsko usavršavanje na ETH Zürich – Institut für Geschichte und Theorie der Architektur. Tijekom studija pohađao je više međunarodnih arhitektonskih radionica – AA London Visiting School, Dubrovnik, ETH Summer Academy, Zürich i dr. Uz 90. obljetnicu AF nagrađen je Nagradom dekana, laureat je fakultetske nagrade Zdenko Strižić za najbolji projekt kompleksnog stanovanja, dobitnik je Rektorove nagrade za znanstvenu studiju o modernoj i suvremenoj islamskoj arhitekturi u Hrvatskoj, a u timu studenata dobio je i Posebnu rektorovu nagradu. Objavio je više od 280 radova, uglavnom o arhitekturi 20. i 21. stoljeća, među kojima i 14 autorskih, koautorskih i uredničkih knjiga, simpozijskih priopćenja i priloga u Islamskoj enciklopediji; članke piše za MIT journal Design Issues, Oris, ArtKonturu, Prostor, ČIP, Kvartal, Projekt i Presjek; vodio je arhitektonsku kolumnu '[Kon]tekst arhitekture' u časopisu Vijenac (objavljena i kao knjiga). Dvostruki je dobitnik međunarodne nagrade Ranko Radović za teorijski doprinos arhitekturi (2016. i 2018.). Utemeljio je Odjel za arhitekturu Matice hrvatske kojemu je bio i prvi pročelnik; nagrađivan je na javnim arhitektonskim natječajima, izlaže na strukovnim izložbama u zemlji (Zagrebački salon, Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata) i inozemstvu. Vodi arhitektonsku tribinu u zagrebačkom KIC-u; gostujući je predavač na arhitektonskim fakultetima u Ljubljani i Zagrebu te filozofskim fakultetima u Beogradu i Zagrebu.