Promocija knjige Fragmenti dizajnerske povijesti

19/03/2019

U utorak 19. ožujka u 19 sati, u Oris Kući arhitekture, održat će se promocija knjige Fragmenti dizajnerske povijesti – Dokumenti Vol. 1 autora i urednika Marka Goluba. O ovom novom izdanju Hrvatskog dizajnerskog društva govorit će predsjednica HDD-a Maša Milovac, kritičar dizajna i arhitekture, predavač na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i glavni urednik časopisa Oris Maroje Mrduljaš, povjesničarka umjetnosti i asistentica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu Sanja Sekelj, dizajner i publicist Dejan Kršić te sam autor.

Knjiga je zamišljena kao zbirka tekstova, grafičkih i fotografskih materijala i druge dokumentacije prikupljene od 2009. do 2018. godine putem niza izložbi i istraživanja posvećenih dizajnerskom nasljeđu, bitnim fenomenima iz povijesti i suvremenosti hrvatskog dizajna, individualnim dizajnerskim opusima itd. Knjiga stoga ima dvostruku ulogu – s jedne strane zabilježiti prvih deset godina djelovanja HDD galerije barem u jednom segmentu njenih aktivnosti, a s druge što cjelovitije prikazati sve one rakurse na hrvatski dizajn koje su nam pojedinačni izložbeni projekti rasvjetljavali.

U tom smislu, ovo izdanje na 390 stranica rezultat je rada čitavog niza autora, istraživača i suradnika koji su osmislili i realizirali ukupno 36 izložbi koje su predstavljene u njoj (od oko 120 koje su realizirane u galerijskom prostoru HDD-a do danas). U knjigu su uključeni tekstovi sljedećih autora: Marko Golub, Dejan Kršić, Maroje Mrduljaš, Koraljka Vlajo, Alira Hrabar Oremović, Lana Cavar & Narcisa Vukojević, Goran Martin Štimac, Željko Luketić, Ivana Borovnjak, Vanja Brdar Mustapić, Darko Fritz, Ana Marija Habjan, Goran Ivanović, Antonio Karača, Bojan Krištofić, Zrinka Kuić, Igor Lah, Ivana Mance, Ivica Mitrović, Ana Radovanović, Sven Sorić, Lea Vene. Pritom, budući da svi autori izložbi i istraživanja nisu nužno bili i u funkciji tekstopisaca, ključno je istaknuti i autorice i autore kao što su Maša Poljanec, Maja Kolar, Oleg Šuran, Slavko Henigsman te niz drugih bez čijeg bi dragocjenog doprinosa mnoge od priča u ovoj knjizi ostale neispričane.

Knjigu je grafički oblikovao dizajner Dejan Kršić, inače i sam istraživač dizajnerskog nasljeđa, autor ili suautor nekoliko važnih izložbi dokumentiranih ovim izdanjem te, uz urednika, u njemu najzastupljeniji tekstopisac. Pritom je Kršićev doprinos znatno veći od čisto dizajnerskog, budući da je sudjelovao u donošenju niza važnih uredničkih odluka.

Sadržaj je strukturiran kroz pet tematskih poglavlja: Kartografija dizajna, Industrijski kontekst, Drugi rakurs, Grafički dizajn i konceptualna umjetnost te Fragmenti. Osim tekstova, reprodukcija i osnovnih podataka o svim izložbama i glavnim popratnim aktivnostima koje su uz njih realizirane, knjiga sadrži i QR kodove koji služe kao direktne poveznice na 20-ak videa (snimki javnih razgovora, kratkih dokumentaraca, tzv. galerijskih filmova i sl.) uploadanih na web, pri čemu su mnogi od njih po prvi put učinjeni dostupnima upravo za potrebe ovog izdanja.

Iz uvodnog teksta Marka Goluba O dizajnerima kao pripovjedačima, o izložbama kao pripovijestima:

“Tematski, izložbe o kojima ćete čitati u nastavku su heterogene u svakom smislu — tu su monografske izložbe posvećene određenim autorima, cjelini ili dijelovima njihovih opusa, zatim prikazi rada nekih za dizajn važnih industrija u duljim ili kraćim vremenskim razdobljima, mapiranja i panoramski pregledi aktivnosti u nekom specifičnom području dizajnerskog djelovanja, izložbe koje sagledavaju dizajnerske aspekte fenomena koji se inače rijetko promatraju i vrednuju kao dizajn, kreiranja arhiva podataka o autori(ca)ma ili djelima dizajna itd. Projekti su i metodološki zanimljivi jer su ih, kao što je već rečeno, u mnogim slučajevima provodili autori koji su i sami profesionalni dizajneri, koji su u istraživanju fragmenata dizajnerskog nasljeđa vidjeli priliku da kroz istraživanje kon¬teksta, autora i dostignuća koja su im prethodila, sagledaju i vlastitu praksu kao dio većeg kontinuiteta te postave pitanje što je to čime se sami bave, koje je poslanje, uloga, doseg i učinak dizajna u našim svakodnevnim životima nekad i da¬nas. (…) Promatranje povijesti dizajna po načelu nizanja velikih i važnih autorskih imena zastarjelo je i nedostatno, posebno u slučaju inova-tivnih strujanja u tom području, jer je preslikano s (također zastarjelog) koncepta promatranja likovne umjetnosti koji se još uvijek naslanja na mitove o originalnosti i neponovljivosti umjetničkog djela te individualističkom karakteru stvaranja, nasuprot kolektivnog i anonimnog. Mnoge izložbe i istraživanja koja su obuhvaćena i dokumentiraju se ovom knjigom polaze od demistifikacije ideje dizajna kao nečeg ekskluzivnog i nedostižnog (što su stereotipovi koje prije svega potiču mediji) te se koncentriraju na njegovu tijesnu povezanost s društvenim, kulturnim i političkim kontekstom, kao i kontekstom svakodnevnog života. Svaki fragment povijesti dizajna, drugim riječima, uvijek je ujedno i fragment povijesti nečeg drugog, u odnosu na što se razvijao. Kao što, uostalom, i svaki dizajnirani predmet – bez obzira je li riječ o logu, plakatu, proizvodu, oglasu ili nečem petom — u najmanju ruku svjedoči o nekom mikro-kontekstu za koji je dizajniran, a koji je uvijek uronjen u širi kontekst, i tako redom. Svakim činom dekodiranja jednog, bilo kojeg dizajnerskog djela, prije ili kasnije ćemo morati progovoriti i o vremenu i okruženju u kojem je ono nastalo.”

Knjigu je objavljena zahvaljujući financijskoj potpori Zaklade Kultura nova u sklopu Programa podrške za organizacijsko i umjetničko pamćenje, Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.