Zašto se mrzimo? Ciklus javnih tribina o mržnji
28/04/2019
U ponedjeljak, 6. svibnja s početkom u 19 sati, u Oris Kući arhitekture (Kralja Držislava 3, Zagreb), održat će se javna tribina o mržnji naziva Destruktivna mržnja u uništavanju spomenika kulture, spomeničke baštine, sakralne baštine i cijelih gradova koju organizira Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Rušenje i uništavanje kulturne i spomeničke baštine iz mržnje čin je nasilnog brisanja kulturnog i nacionalnog identiteta, iako je poznato da gotovo nigdje nema čiste nacionalne kulturne baštine. Na ovim prostorima destruktivna mržnja u uništavanju spomenika, posebno sakralne baštine, traje već tisućljećima, i sastavnim je dijelom kulture zla i mržnje. Na poseban način ta se mržnja iskazala u 20. i 21. stoljeću.
Koji su uzroci, dosezi i posljedice sustavnog uništavanja spomenika kulture ratnih 90-tih godina, posebno sakralne baštine, katoličkih i pravoslavnih crkava, samostana i manastira na području cijele Hrvatske, posebno u zaleđu Zadra i u Slavoniji? Koji su rezultati njihove obnove? Što se ne smije zaboraviti u suočavanju sa sudbinom sinagoga u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu, Koprivnici i Bjelovaru tijekom Drugog svjetskog rata i kasnije? Što se događalo s vrijednim spomenicima židovske arhitekture, kulturne baštine i tradicije? Što je srušeno, što je sačuvano, a što obnovljeno od islamske arhitekture i umjetnosti u Hrvatskoj, posebice od povijesnih spomenika otomanskog doba u Slavoniji i Dalmaciji? Kako se destruktivna mržnja iskazivala u uništavanju spomenika nastalih u vrijeme socijalizma, posebno onih u spomen narodnooslobodilačke borbe? Što je preostalo nakon uništavanja brojnih spomenika i spomen obilježja antifašističke borbe? Što su donijele obnove nakon ratnih uništavanja cijelih gradova, Vukovara, Dubrovnika, Zadra i Sarajeva? Što se događa danas i doprinosi li proizvodnja spomenika nastanku, oblikovanju i širenju novog vala mržnje, govore istaknuti stručnjaci:
Miljenko Domijan, povjesničar umjetnosti i konzervator, dugogodišnji glavni državni konzervator i ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zadru
dr. sc. Zlatko Karač, mag. ing. arh., profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Sanja Horvatinčić, povjesničarka umjetnosti, poslijedoktorandica u Institutu za povijest umjetnosti.
Moderator tribine je Antonio Grgić, arhitekt i slobodni umjetnik iz Koprivnice koji u svojem djelovanju koristi urbani prostor kao umjetnički medij.